Osnovna škola Šijana Pula

Kao i svake godine, obilježavanje Dana škole započelo je različitim sportskim igrama prema školskom uzrastu. Nakon toga su nagrađeni učenici koji su osvojili nagrade na natjecanjima od gradske do državne razine. Predstavljen je video uradak iz informatike u okviru gradskog natjecanja „Pula moj grad“ – rad učenice Antonije Pauro, koja je osvojila 1. mjesto te projekt „Brijuni – od antike do danas“ koji je bio u petak predstavljen na Festivalu zavičajnosti u Fažani. U projektu su sudjelovali učitelji hrvatskog, talijanskog i njemačkog jezika, povijesti, geografije i biologije sa svojim učenicima kroz izvannastavne aktivnosti.

Učiteljica hrvatskog jezika Nada Puljiz je sa svojim učenicima Sofijom Sladonjom, Tianom Radešićem i Karolinom Bačac radila biografije značajnih osoba koje su u zadnjih stotinjak godina obilježili otočje Brijune: Paula Kupelweisera, Alojza Čufara, Roberta Kocha, Josipa Broza Tita, kao i legende vezane uz otočje.

Učiteljica geografije Jadranka Vukanić-Bukilić je s učenicama Emom Ruba i Elenom Belić  radila na sljedećim temama:

- geografski položaj i geološka prošlost Brijuna, a zadatak je bio odrediti geografski položaj i smještaj Brijuna te istražiti osnovna geološka obilježja.

- klima Brijuna, gdje je bio zadatak prikupiti i analizirati klimatske podatke Brijuna, odrediti klimatski razred i tip klime uz izradu klimatskog dijagrama te istaknuti utjecaj klimatskih promjena na NP Brijuni i istražiti koja su najugroženija područja.

Učiteljica biologije Elizabeta Miletić je s učenicima Andreasom Lančom i Dinom Maldinić te uz stručnu pomoć biologa NP Brijuni  izradila  E-herbarij flore našeg NP Brijuni. U herbarij su uvrštene fotografije naših autohtonih vrsta ovog područja, ali i neke od alohtonih primjeraka koji krase naš otok. Uz učeničke fotografije bilja, u herbariju se nalaze svi podaci tipičnog herbarija te zanimljivosti i primjena predstavljene biljke.

Učiteljica njemačkog jezika je s učenicima Marom Koromanom i Antonijom Pauro iščitavala stare brijunske novine na njemačkom jeziku koje su dostupne u digitalnom obliku na stranicama Sveučilišne knjižnice u Puli. Iščitavanje i prijevod članaka iz novina Brioni Insel - Zeitung bio je s jedne strane izazovan, a s druge strane iznimno zanimljiv projekt.
Izazovan je bio zbog zastarjelog pravopisa, konstrukcije rečenice, talijanskih i latinskih riječi, a iznimno zanimljiv jer se u novinama nalaze raznolike teme vezane uz Brijune početkom 20. stoljeća.
Od prevedenih članaka kao posebno zanimljivi mogu se istaknuti članak o postanku istarskih otoka, članak o nastanku safarija na otoku i članak o povijesti naseljavanja otoka.

Učiteljica talijanskog jezika Vlasta Radosavljević je s učenicima osmog razreda, Martom Galant, Filipom Jurmanom i Renatom Roce, istraživala kako je časopis „Brioni rivista illustrata di sport e mondanità” od 1929. do 1940. godine pratio život i razvoj otočja Brijuni. Istraživali su staru tiskanu građu objavljenu u digitalnom obliku. Čitajući stare tekstove, prevodeći ih i analizirajući, naučili su:

- kakav je bio život na Brijunima u tom periodu

- koji su važni gosti posjećivali otočje

- kako su gosti otočja provodili dane.

Tekstovi u časopisu govore o sportskom životu na otočju: polo, golf, tenis, jedriličarske regate, konjičke utrke te o kulturno-zabavnim programima za goste.

Osim što su naučili nešto novo o životu na otočju u jednom povijesnom razdoblju, učenici su stekli dodatno samopouzdanje pri uporabi talijanskog jezika kao i osnovna znanja o provođenju znanstveno-istraživačkog projekta.

Na nastavi povijesti, odakle je ideja o ovom projektu i započela, učenici Luka Milanović, Raul Silvi i Jakov Grgić s učiteljicom povijesti Marijom Belullo, rad na svom dijelu projekta započeli su iščitavanjem relevantne literature o Brijunima: Paul Kupelwieser „Iz sjećanja starog Austrijanca“,  Maria Lenz Guttenberg „ Izgubljeni raj Brijuni“, „Brijuni – edicija Biseri Jadrana“, Vojmir Vuksanović „Život i rad na Brijunima 1954. – 2012.“  Uz to su u nekoliko navrata odlazili na terensku nastavu na Veliki Brijun gdje su im ljubazni zaposlenici bili od velike pomoći u istraživanju. Treći dio istraživanja Povijesne družine bili su intervjui s negdašnjim zaposlenicima. Učili su onaj dio posla povjesničara koji se naziva usmena povijest ili oral history. Učenici su razgovarali najprije s ravnateljem NP Brijuni od 1. siječnja 1990. do ožujka 1992., gospodinom Emilijom Vlačićem, koji je uz sjećanja na srednjoškolske dane i ljetni rad na brijunskim brodovima te na dane upravljanja NP, podijelio s učenicima i svoja sjećanja na školovanje u tadašnjoj OŠ Neven Kirac, današnjoj OŠ Šijana.

Druga sugovornica bila je gospođa Marija Galešić, cvjećarka na otočju za hotele i rezidencijalne vile od 1966. do svoga umirovljenja 1998. godine. Razgovor s njom je bio jako zanimljiv jer je podijelila manje poznate detalje o predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, kao i o poznatim ljudima koji su mu dolazili u goste. Saznali su da su omiljeno cvijeće Bele Krleže, s kojom se osobno zbližila, bile dalije. O vještini ukrašavanja cvjetnim aranžmanima gospođe Marije svjedoče i dvije zahvale  upućene joj od nizozemske kraljice kao i od kapetana i posade broda Galeb, koji je također služio u državničke svrhe.

                                                  Marija Belullo

U završnom dijelu obilježavanja Dana škole pohvaljeni su i nagrađeni učenici i njihovi mentori  koji su sudjelovali u aktivnostima značajnim za školu te postigli izvrsne rezultate na natjecanjima i smotrama od gradske, do državne i međunarodne razine.

Svim učenicima i njihovim mentorima  koji su postigli uspješne rezultate na natjecanjima i smotrama iskrene čestitke u ime Učiteljskog vijeća, a svima vama dragi učenici, djelatnici škole i roditelji/skrbnici zahvaljujem na odgovornom radu i ponašanju, međusobnom uvažavanju, podršci i uloženom trudu tijekom ove školske godine.

Svi smo opet zajedno pokazali da možemo djelovati i na najbolji način odraditi svoje obveze i time doprinijeti razvoju svoje škole kojom se svi možemo ponositi.

Pohvaljeni i nagrađeni učenici _ šk. god. 2022./2023.

                                                                 Irena Mosić-Šajatović, prof.

Više fotografija pogledajte u prilogu (vidi: više)